Lizing – problemi u otplati rata

Broj vozila koja se vracaju lizing kucama udesetostrucen u odnosu na prošlu godinu.

leasingpicClanovi poslovnog udruženja Medjunarodni transport zatražili su nedavno od lizing kuca kod kojih su uzeli kamione da im naredne godine prepolove ratu lizinga i produže rok otplate, a one su im izašle u susret. Razlog za takav zahtev je svetska recesija, zbog koje prevoznici imaju sve manje posla.

Navedeno udruženje, inace, ima 600 aktivnih clanova, a kod lizing kuca su u poslednje dve godine uzeli cak 2.000 vozila, kaže Nedjo Mandic, predsednik udruženja i vlasnik „Pertnertransa”. Prosecna vrednost vozila je 105.000 evra, a zbog kamata dug prevoznika po kamionu je oko 130.000 –140.000 evra.

– Krizu smo dobro osetili još od septembra. Tada za nas pocinje najaktivniji deo godine, a promet se prepolovio. Sada, u decembru, jedva da radimo sa petinom kapaciteta. Shvatili smo da obaveze po osnovu lizinga necemo moci da izmirimo, pa smo sa lizing kucama postigli sporazum o produžetku placanja – kaže Mandic.

Po njegovim recima, za prevoznike je važno da docekaju vreme kada ce bolje poslovati. Nije im, kaže, ni u interesu da vrate vozilo, jer ostaju bez sredstva za rad.

– Kada bismo vratili vozila, našli bismo se u još vecem problemu, jer smo prilikom potpisivanja ugovora o lizingu potpisali i licnu menicu. Ako se vozilo vrati i lizing kuca ga ponudi na prodaju, a zbog krize nema kupca ili vozilo koje je procenjeno na 60.000 evra može da se proda samo za 30.000 evra, lizing kuca ima pravo da nadoknadi razliku iz licne imovine prevoznika. Oni nikada nisu na gubitku, tako da nas ta klauzula tera da tražimo odlaganje – kaže Mandic.

Da li zbog krize, tek lizing kuce dobijaju nazad sve više automobila, ali i drugih sredstava uzetih na taj nacin otplate – autobuse, kamione, poljoprivredne mašine. Specificnost kupovine na lizing jeste u tome što prodavac ostaje formalno pravno vlasnik sve do placanja poslednje rate.

Direktor firme „VIP SL sekjuriti” Igor Pejovic, koji radi sa 14 od ukupno 17 lizing kuca u Srbiji, kaže da se broj vracenih vozila udesetostrucio. Prošle godine mesecno je vracano desetak automobila, a sada tri-cetiri dnevno, znaci stotinak mesecno. I to podjednako i od preduzeca i od fizickih lica.

– Nema pravila, vraca se sve od „juga” do „poršea kajen”, vrednog 100.000 evra, ili „mercedesa ML”. Ljudi poslednje pare daju za ucešce, smatrajuci valjda da su tako kupili auto. Zanemare rate, kamate, da je otplata na pet godina, kasko osiguranje koje je obavezno, a koje u slucaju „poršea kajen” košta 5.000 evra – kaže Pejovic.

Po recima našeg sagovornika, u osnovi svakog upadanja u dug jeste pogrešna procena, bilo da se radi o firmi ili pojedincu. Malo je preduzeca koja imaju finansijskog savetnika, a iskustvo pokazuje da firme retko vracaju „zastavu punto”, pa i „škodu fabiju”, što znaci da su kupljena kao sredstvo za rad. Više vracaju luksuznije automobile, što ukazuje i na megalomansku bolest. Po pravilu, kola lakše vracaju firme, a rec je o onima koje su vec dospele u blokadu ili imaju neki drugi, veliki finansijski problem.

– Srecemo se sa raznim slucajevima. Dešava se da je klijent promenio adresu, a da to nije prijavio lizing kuci i policiji, ili da predmet lizinga ne zateknemo kod klijenta, jer ga je, na primer, bespravno otudjio trecem licu. Dešava se i da se lizing vodi na jedno lice koje ga placa, a da ga vozi trece lice – objašnjava Pejovic i dodaje da je njegova firma poslednja karika pre konacnog raskida ugovora i pokretanja sudskog postupka.

„VIP SL sekjuriti” ima ovlašcenje da se sa klijentima i vansudski dogovori, a na osnovu izveštaja koji daje lizing kuci donosi se odluka. Preporuka može biti da je potraživanje realno nenaplativo ili da primaocu lizinga treba izaci u susret i omoguciti mu produžetak roka placanja ili mu dati grejs period. Dešava se i da klijent sam vrati automobil.

Kada primalac lizinga vrati automobil, to ne znaci da je on za njega trajno izgubljen. On zapravo tek tada shvati ozbiljnost situacije, isplati troškove i uzme auto nazad. Takvih je, kaže Pejovic, polovina, a samo pet odsto ponovo pocne da kasni s otplatom i tako opet dodje do oduzimanja vozila.

Izvor: www.politika.rs

Preporuke za korektniji kredit i lizing

Narodna banka Srbije uputila je svim bankama preporuke, kojih bi trebalo da se pridržavaju kada odobravaju kredite sa promenljivom kamatom i valutnom klauzulom

Centar za zaštitu korisnika finansijskih usluga, osnovan od strane Narodne banke Srbije, došao je do zakljucka da je najveci deo žalbi izazvan nedovoljnom informisanošcu korisnika, ali i neadekvatnim  postupanjem finansijskih institucija. Na primer, neblagovremeno upoznavanje klijenata sa uslovima koji se menjaju u toku trajanja ugovora (kamatna stopa, visina anuiteta …), može kasnije dovesti do brojnih nesporazuma.

Stoga je Narodna banka Srbije uputila svim bankama preporuke, kojih bi trebalo da se pridržavaju kada odobravaju kredite sa promenljivom kamatom i valutnom klauzulom.

Ukoliko banka prihvati neku od preporuka, to bi trebalo da njenim klijentima obezbedi mirniji san. Finansijske institucije ce se pozivati na preporuku tako što ce na prvoj strani u gornjem desnom uglu ugovora naznaciti pun naziv i broj preporuke u skladu s kojom je sastavljen ugovor i jasno navesti clan ugovora koji je u vezi s navedenom preporukom.

Osnovni cilj je da klijent bude u potpunosti upoznat sa uslovima promena kreditiranja – mora tacno znati koja se referentna kamatna stopa (EURIBOR, LIBOR kod kredita vezanih za evro ili franak) i marža obracunavaju prilikom odobravanja kredita, kao i ucestalost i rokove njihovih promena. Naravno, u slucaju kada je kredit sa promenljivom (varijabilnom) stopom.

Narocitu pažnju treba obratiti na tzv. jednosmerne devizne klauzule, jer neretko nije definisan kurs koji se primenjuje kada se kredit odobrava, a po komjem se posle placaju rate. Nekorektno je prema klijentu i kada banke u ugovorima navode da visina kursa primenjuje kod svake naredne rate ne može da bude niža od onoga na dan puštanja kredita.

Radovan Jelašic, guverner NBS, preporuco je gradjanima da se zadužuju kod onih banaka koje ove preporuke budu poštovale, cak i ukoliko su uslovi malo nepovoljniji, jer ce znati na šta se obavezuju.

Kome se žaliti

Kome se žaliti kada smatrate da su vas banka, lizing kuca ili osiguravajuca kuca oštetili

Poziv na broj 0800 111 110 je besplatan

Ukoliko ne uspete da rešite nesporazum usmenim putem sa nadležnim službenicima ili rukovodstvom, uputite pismeni prigovor banci, lizing kuci ili osiguravajucoj kuci.

Ukoliko se Vaš problem ni tada ne reši, obavestite Narodnu banku Srbije, ali samo ako banka, lizing kuca ili osiguravajuca kuca o vašem prigovoru nije odlucila u roku od 30 dana ili je ocenila da Vaš prigovor nije osnovan.

Tada prigovor, u dva primerka, dostavite Narodnoj banci Srbije uz kraci opis, vreme i mesto nastanka, kao i uz priloženi odgovor finansijske institucije ukoliko je negativno odgovorila na Vaš prigovor.

NBS bi trebalo da Vam u roku od dva dana odgovori o preduzetim aktivnostima, a nakon maksimalno 16 dana dobijate i konacan odgovor.  Ukoliko i tada niste zadovoljni, možete zahtevati pokretanje postupka posredovanja – medijacije pred Narodnom bankom Srbije.

U slucaju da prethodno niste predložili pokretanje postupka medijacije, Narodna banka Srbije može, ukoliko proceni da postoji osnov za dogovor, sama pozvati obe strane na medijaciju.

Za dodatne informacije ili pitanja pozovite Informativni centar Narodne banke Srbije na telefon 0800 111 110 (poziv je besplatan).

Lizing – osnovni elementi ugovora

Finansijski lizing – suvoparan ali veoma koristan tekst, koji ce vam razjasniti mnoge nedoumice

1. Bruto nabavna vrednost predmeta lizinga – razlikuje se u zavisnosti od isporucioca, ali može da se razlikuje i zavisno od uslova koje davalac lizinga ima kod isporucioca. Primalac lizinga ima interes da ta vrednost bude što povoljnija za njega, jer njegove obaveze prema davaocu lizinga zavise od tog iznosa (vidi i tacku Uslovi ugovora o isporuci).

2. Preostala vrednost predmeta lizinga – ugovaranje preostale vrednosti predmeta lizinga umanjuje visinu pojedinacne rate, ali stvara obavezu primaoca lizinga da po isteku perioda na koji je ugovor o lizingu zakljucen plati veci iznos ukoliko želi da predmet lizinga predje u njegovo vlasništvo. To znaci da bi primalac lizinga tokom perioda u kome placa niže rate trebalo da štedi odredjeni iznos kako bi bio u mogucnosti da obezbedi znatno placanje u buducnosti.

3. Troškovi osiguranja – osiguranje predmeta lizinga je zakonska obaveza primaoca lizinga, s tim što davalac lizinga tu obavezu ugovorom može preuzeti na sebe. Naknada štete se isplacuje davaocu lizinga. Trošak osiguranja nije ukljucen u efektivnu stopu lizing naknade (ELIN).

Ukoliko davalac lizinga odredjuje društvo za osiguranje kod koga predmet mora da bude osiguran, primalac lizinga gubi mogucnost da izabere društvo sa najpovoljnijim uslovima osiguranja.

Takodje, treba obratiti pažnju na to kako je regulisan odnos izmedju davaoca i primaoca lizinga u slucaju nastanka štete, tj. da li i pod kojim uslovima primalac lizinga ima pravo na deo naknade koju isplacuje društvo za osiguranje. Poželjno je da ovi odnosi budu regulisani ugovorom.

4. Drugi troškovi koji nastaju zakljucenjem ugovora o finansijskom lizingu – veoma su bitni sa aspekta poredjenja razlicitih ponuda za finansiranje. Postoji mogucnost da se niske kamatne stope kompenzuju visokim drugim troškovima koje naplacuje davalac lizinga. Takodje, neki troškovi koji nastaju kod jednog nacina finansiranja ne postoje kod drugog. Efekat koji ti troškovi imaju na nominalnu kamatnu stopu (samo onaj njihov deo koji se uplacuje na racun davaoca lizinga) odražava se kroz ELIN.

5. Valutna klauzula – preuzimanjem obaveze ciji je iznos indeksiran u nekoj stranoj valuti preuzimate i znatan devizni rizik, osim u slucaju kada imate redovan novcani priliv u istoj toj valuti. Davalac lizinga ugovara deviznu klauzulu da bi se zaštitio od rizika promene deviznog kursa u slucaju kada su njegove obaveze (izvori finansiranja) denominirani u toj valuti.

Ukoliko ste, ipak, spremni da snosite rizik promene deviznog kursa, obratite pažnju na kurs po kome se vrši preracun visine rate lizing naknade – da li se radi o srednjem ili prodajnom kursu, da li se primenjuje kurs na dan dospeca rate lizing naknade ili na dan uplate.

6. Pravo opcije – da li imate pravo da po isteku perioda lizinga otkupite predmet lizinga i pod kojim uslovima? Da li je to u skladu sa vašim potrebama (ili želite da po isteku tog perioda pribavite potpuno nov predmet)? Davalac lizinga ovo pravo može da uslovi placanjem odredjene naknade (cena opcije).

7. Uslovi prevremene otplate – ukoliko ste planirali da tokom perioda trajanja lizinga uštedite odredjena novcana sredstva kako biste prevremeno otplatili ostatak lizing naknade i otkupili predmet lizinga, vodite racuna o tome da prevremena otplata ne može da nastupi pre isteka roka od dve godine. Najcešce se u tom periodu otplati i veci deo kamate – glavnica preostalog duga cesto ne opada srazmerno proteklom periodu – što možete da vidite iz Plana otplate. Pored navedenog, obratite pažnju i na to da li ce i na koji nacin davalac lizinga obracunati trošak prevremene otplate, koji u nekim slucajevima može da bude daleko od zanemarljivog. Zbog svega navedenog, dobro procenite opravdanost prevremene otplate pre nego što se odlucite na taj korak.

8. Efektivna stopa lizing naknade – kao što je vec objašnjeno, ova stopa prikazuje relativnu cenu finansiranja koje vam davalac lizinga odobrava (bruto nabavna vrednost umanjena za ucešce), na nacin da obezbedjuje uporedivost uslova finansiranja razlicitih davalaca lizinga, kao i davalaca lizinga i banaka. Na visinu ove stope utice visina nominalne kamatne stope, iznos drugih troškova koji nastaju zakljucenjem ugovora o finansijskom lizingu, ali i momenat nastanka novcanih tokova, odnosno placanja po lizingu.

Npr. ako imamo dva davaoca lizinga A i B sa potpuno identicnim uslovima finansiranja, izuzev što se u slucaju davaoca lizinga A ukupan iznos drugih troškova uplacuje za godinu dana od dana potpisivanja ugovora, a kod davaoca lizinga B odmah po potpisivanju ugovora, ELIN ce biti veci kod davaoca lizinga B. Ovo iz razloga što ukoliko primalac lizinga sada raspolaže iznosom koji se zahteva za placanje drugih troškova u uslovima koje odobrava davalac lizinga A ima mogucnost da ta sredstva oroci do dospeca obaveze placanja (ili uposli na neki drugi nacin) i ostvari izvesnu dobit po tom osnovu. Razlika je veca što je iznos troškova veci i što je duža razlika izmedju perioda dospeca ovih novcanih obaveza.

Pored navedenog, visina ucešca ne utice na ELIN, zbog cega je ovaj iznos veoma bitno uporediti sa drugim vidovima finansiranja, odnosno drugim davaocima lizinga, a narocito imajuci u vidu prethodno objašnjenu vremensku vrednost novca, kao i cinjenicu da je davalac lizinga, bez obzira na visinu vašeg ucešca, formalno-pravni vlasnik predmeta u celini.

9. Visina i period nastanka novcanih odliva – korisnik treba da proceni visinu i period nastanka novcanih odliva sa aspekta mogucnosti njihovog izmirenja, odnosno ocekivanih novcanih priliva u posmatranom periodu.

10. Mogucnost promene nominalne kamatne stope – posebno treba obratiti pažnju na odredbu ugovora kojom se uredjuje pravo davaoca lizinga da tokom trajanja lizing ugovora izvrše promenu visine lizing rate. Najcešce je to situacija ukoliko dodje do povecanja EURIBOR-a ili neke druge referentne kamatne stope (vrsta kamatne stope na domacem ili medjunarodnom finansijskom tržištu u odnosu na koju se odredjuje kamatna stopa u konkretnom poslu). Tako npr. EURIBOR predstavlja kamatnu stopu na depozite u evrima na medjubankarskom tržištu. U zavisnosti od rocnosti depozita, razlikuje se nedeljni, dvonedeljni, tronedeljni, mesecni, tromesecni i sl. EURIBOR. Razlog zbog koga davaoci lizinga ugovaraju ovakvu odredbu jeste zaštita od rizika promene kamatne stope i najcešce predstavlja indikator da se kamata koju davaoci lizinga placaju svojim poveriocima odredjuje prema istoj referentnoj kamatnoj stopi.

Za primaoca lizinga je bitno da zna da povecanje EURIBOR-a povlaci povecanje visine njegove buduce mesecne obaveze prema davaocu lizinga i povecanje ukupne kamate koju ce da plati. Ukoliko je ugovorom predvidjeno pravo primaoca lizinga da predmet otkupi na kraju perioda lizinga, izmena visine rate lizing naknade stvara i obavezu placanja dodatnog PDV-a zbog promenjene osnovice za njegov obracun.

Ugovorom o finansijskom lizingu trebalo bi da bude precizno odredjeno na koji nacin ce se uskladjivati rata lizing naknade sa promenama referentne kamatne stope, kao i datumi na koje se utvrdjuje da li je došlo do te promene.

11. Uslovi ugovora o isporuci – Ugovor o isporuci je ugovor kojim davalac lizinga pribavlja predmet lizinga od isporucioca. Zakon o finansijskom lizingu propisuje da primalac lizinga daje odobrenje na odredbe ugovora o isporuci koje se odnose na njegove interese. To se narocito odnosi na:

a. predmet ugovora – da li je predmet u ugovoru o isporuci nedvosmisleno identifikovan kao predmet koji vi želite da pribavite,

b. mesto, rok i nacin isporuke – poželjno je da detalji oko isporuke predmeta, a narocito krajnji rok isporuke, budu precizno odredjeni. Isto tako je poželjno da ovi uslovi budu navedeni i u ugovoru o finansijskom lizingu. U slucaju da se isporuka ne izvrši u skladu sa definisanim uslovima, primalac lizinga ima pravo da odbije prijem isporuke ili raskine ugovor o lizingu i ima pravo na naknadu štete. Takodje, primalac lizinga ima pravo da obustavi isplatu ugovorene naknade prema davaocu lizinga do ispunjenja obaveze isporuke koja je u skladu sa ugovorenim uslovima. Precizno odredjenje roka isporuke je narocito važno u slucaju kada davalac lizinga od primaoca naplacuje interkalarnu kamatu za period od momenta placanja predmeta prema isporuciocu lizinga do momenta isporuke tog predmeta ili dospeca prve rate lizing naknade. Visina ovog dodatnog troška primaoca lizinga može se ograniciti samo odredjivanjem roka do kada je isporucilac dužan da predmet isporuci,

c. cena predmeta lizinga – da li cena okvirno odgovara ceni koju biste platili u slucaju nabavke predmeta lizinga za gotovo? Da li davalac lizinga prenosi na vas popuste odobrene od strane isporucioca?

12. Poreski tretman u slucaju razlicitih nacina pribavljanja predmeta – Pravna lica, prilikom izbora nacina finansiranja nabavke predmeta, narocito treba da imaju u vidu uticaj tog izbora na njegove poreske obaveze.

Pre potpisivanja ugovora o finansijskom lizingu – vodite racuna da svi razlozi zbog kojih ste se opredelili za ovaj vid finansiranja i za konkretnog davaoca lizinga budu precizno i nedvosmisleno navedeni u ugovoru.

PRE POTPISIVANJA UGOVORA O FINANSIJSKOM LIZINGU – DETALJNO PROUCITE NJEGOV SADRŽAJ I ZAHTEVAJTE OD DAVAOCA LIZINGA DODATNA OBJAŠNJENJA ZA SVE ODREDBE UGOVORA KOJE NE RAZUMETE U POTPUNOSTI.

Najcešca pitanja u vezi lizinga

1. Kako se na kraju lizinga prenosi  vlasništvo predmeta lizinga na primaoca lizinga?

Nakon placanja otkupne opcije (ponekad je to zadnja rata u istom iznosu kao što je predhodni), lizing društvo izdaje  potvrdu o isplati svih obaveza te saglasnost za prenos prava vlasništva.

2. Da li placanje zadnje rate tj. otkupne opcije lizinga automatski znaci otkup?

Otkupna opcija je predmet ugovora o finansijskom lizingu. Pre isteka ugovora davalac leasinga vas obveštava o mogucnosti otkupa – vrednost opcije otkupa je  stvar predhodnog dogovora i može biti jednaka ostalim mesecnim ratama, mada nije obavezno. Ukoliko ne otkupite predmet lizinga, vlastništvo pravno formalno ne možemo preneti na vas. Moguce je da se za vrednost opcije otkupa ugovor sporazumno produži.

3. Da li je moguce da lizing otplatim prevremeno i da li pri tome imam kakve pogodnosti?

Da, kod zakljucenja ugovora se dogovaraju uslovi za slucaj prevremenog otkupa.

4. Šta se dogadja u slucaju, da zbog vanrednih okolnosti ne mogu više da placam mesecne obaveze po ugovoru?

U slucaju da stranka zbog vanrednih okolnosti ne može više da placa svoje obaveze, dogovaramo se o najpovoljnijoj mogucnosti. Sa strankom sporazumno možemo da dogovorimo privremeni moratorijum na otplatu glavnice, prenos ugovora na trece lice, ukoliko stranka sama ne nadje trece lice, priskacemo u pomoc i takodje proucimo mogucnosti za iznalaženje potencialnog treceg lica.

5. Kakva je razlika izmedju lizinga i kredita?

Osnovna razlika je u osiguranju potraživanja poverioca. Pri lizingu u nacelu nisu potrebna dodatna jemstva, jer je jamstvo za predmet lizinga, sam predmet lizinga, odnosno vlasnicko pravo davaoca lizinga nad predmetom lizinga.

6. Da li su rate za placanje lizinga fiksne ili promenjive?

Rate su sa  variabilnom kamatnom stopom za EUR, i vezana je  na EURIBOR. U slucaju rasta EURIBORa doci ce do promene rate.

7. Koliko mora biti minimalno sopstveno ucešce?

Za fizicka lica minimalno ucešce iznosi 20% bruto vrednosti predmeta lizinga, a ukupna vrednost mesecnog zaduženja primaoca lizinga po svim osnovama (lizing, kredit, itd.), ne sme da predje 30% redovnih mesecnih primanja primaoca lizinga.
Za pravna lica, minimalno ucešce zavisi od predmeta lizinga.

8. Koliki je maksimalni period lizinga?

Period finansiranja zavisi od vašeg boniteta ili sposobnosti placanja, iznosa finansiranja, drugih osiguranja i predmeta lizinga. Najduži period finansiranja je 7 godina.

9. Da li je potreban jemac?

Nacelno, osiguranje  finansiranja predstavlja zadržano pravno vlastništvo nad predmetom lizinga. Ostala potrebna osiguranja (medju njima jemstvo fizickog ili pravnog lica) se odlucuju na osnovu vašeg boniteta, iznosa finansiranja ili sposobnosti placanja te rocnosti finansiranja, i predmeta lizinga.

10. Kako dugo je potrebno cekati za odobrenje lizinga?

Period odobrenja lizinga je do tri radna dana po prijemu sredjene, celokupne potrebne dokumentacije. U slucaju da su potrebna dodatna razjašnjenja, može doci do produženja perioda odobrenja.

11. Kolika je kamatna stopa kod lizinga?

Kamatna stopa zavisi od vašeg boniteta ili sposobnosti placanja, doba finansiranja, predmeta lizinga i iznosa finaniranja.
Svakako treba uzeti u obzir, da je kamatna stopa varijabilna i predstavlja dodatak na medjubankarsku kamatnu stopu EURIBOR +.

12. Koji su troškovi povezani sa zakljucivanjem ugovora o finansijskom lizingu?

Troškovi su vezani u odnosu na predmet lizinga, pa se tako primaoci lizinga susrecu sa sledecim troškovima:
• trošak odobrenja posla/lizinga te pripremu dokumentacije,
• mogucih advokatskih usluga, na koje lizing društvo nema uticaja,
• zemljoknjižne takse (ukoliko postoji upis hipoteke kao osiguranja potraživanja),
• pridobijanje procene, kada je to potredbo u slucaju da postoji upis hipoteke kao osiguranja potraživanja,
• troškovi osiguranja predmeta lizinga,
• troškovi upisa ugovora u registar ugovora o finansijskom lizingu,
• troškovi izlaska na sajt Udruženja banaka.
Važi nacelo, da primaoca lizinga za vreme trajanja ugovora o fiansijskom lizingu terete takodje svi troškovi, koji bi nastali u vezi s posedovanjem/upotrebom/ predmeta lizinga.

13. Koje vreme je potrebno do realizacije lizinga?

Zavisi od kompleksnosti posla i predmete lizinga. Od pridobijanja sve potrebne dokumentacije rokovi za lizing vozila su do dva radna dana (moguce i u jednom danu), kod opreme do pet dana ukoliko nema dodatnih pitanja (kompleksniji poslovi vecih vrednosti i više). Bitan element vremena odlucivanja su želje stranke (primalac lizinga i prodavac/isporucilac predmeta lizinga) i dostižnost te odzivnost na dodatne zahteve.

Izvor: NLB Leasing