1. Uvod
Postoje metode istraživanja koje nam daju obavijesti o pojavama, o načinima njihovog pojavljivanja, o obimu tih pojava, o njihovim svojstvima i djelovanjima, ili o vezama između pojava. Sve su to metode kojima istražujemo pojave u tzv. realnom i objektivnom svijetu, u svijetu objektivnih pojava. Međutim, u pojave koje istražuje nauka moramo uvrstiti i one koje pripadaju subjektivnom pojavnom svijetu. To su pojave vezane za čovjekova subjektivna stanja, pojave vezane za ljudsko mišljenje, za njegova uvjerenja, osjećanja i raspoloženja. Nauka je razvila i odgovarajuće metode istraživanja i takvih pojava, te možemo reći da postoje i takve metode, koje nam omogućavaju da saznamo šta ljudi misle, kako se osjećaju, šta osjećaju, te kako ocjenjuju neka stanja i odnose u kojima učestvuju i o kojima razmišljaju. Te metode daju nam obavijesti o mišljenjima, u kojima ljudi učestvuju, ili ih promatraju, ili ukazuju na njihovu ocjenu i namjere, u odnosu na određene procese ili pojave, iz čega se može zaključivati na moguća njihova dejstva. To su metode istraživanja stavova ljudi i one su veoma važne u nauci, jer ljudski faktor se ne može izlučiti ni iz jedne vrste odnosa prema svijetu u kojem živimo, niti se može događati bilo što, što ulazi u ljudski svijet i u horizont ljudskog djelovanja, a to znači ni u polju saznavanja, a da to nema veze sa ljudima, njihovim stavovima i praktičnim djelovanjima. Zbog toga je istraživanje ljudskih stavova i odnosa prema nekim pojavama i odnosima između ljudi i između ljudi i prirode, veoma bitno za nauku.
U svrhu istraživanja tih stavova razvijene su metode koje omogućavaju da dobijemo takva saznanja, koja nam omogućavaju uvid u ljudske stavove i odnos ljudi prema nekim pojavama i uopće odnosima i namjerama ljudi. Među najvažnije metode, koje upotrebljavamo u svrhu postizanja saznanja o stavovima ljudi, su metode posmatranja i samoposmatranja, metode intervjua, ankete i upitnika.
U ovom radu ćemo vidjeti kakve nam informacije i saznanja može pružiti upotreba navedenih metoda, tj. metoda ankete, upitnika i intervjua, i kako svaku od njih možemo koristiti.
2. Metoda ankete
Metoda anketiranja je postupak kojim se na temelju anketnog upitnika istražuju i prikupljaju podaci, informacije, stavovi i mišljenja o predmetu istraživanja.
Anketa je metoda za dobivanje informacija o mišljenju i stavovima ljudi, koja se najčešće koristi u javnom životu, ali koja u osnovi ima naučnu intenciju da se dobiju saznanja o stavovima šire populacije.
Anketa je poseban oblik neeksperimentalnog istraživanja koje kao osnovni izvor podataka koristi osobni iskaz o mišljenjima, uvjerenjima, stavovima i ponašanju, pribavljen odgovarajućim nizom standardiziranih pitanja.
Anketa je metod koji koristi anketni upitnik za prikupljanje podataka koji trebaju nadalje biti analizirani uz korištenje različitih analitičkih metoda.
“Anketa predstavlja najrašireniju metodu prikupljanja podataka, a od sredine 19. stoljeća pa do današnjih dana prošla je dug razvojni put, tokom kojeg je njezina vrijednost bila osporavana. Razlog tome je pojava velikog broja raznih pseudoanketa koje kompromitiraju naučnu vrijednost te metode.“
Prvo načelo ankete sastoji se u stavu da se njom mogu dobiti mišljenja o malom broju pitanja, koja interesuju veće skupine ljudi, ili cijele populacije nekog društva. To znači da je anketa koncentrisana na površnije i kratkoročnije stavove općeg karaktera i trenutačne ocjene i mišljenja o nekom pitanju, koje je u fokusu neke određene populacije u momentu ispitivanja i nekog aktuelnog stanja.
Ponekad je vrlo teško ili nemoguće opažati ponašanje ljudi ili saznati njihovo neposredno doživljavanje u nekim situacijama, npr. u trenutku koji je prethodio saobraćajnoj nesreći. U takvim primjerima možemo se poslužiti anketnim ispitivanjem. Njime se koristimo i onda kada želimo saznati mišljenja ljudi o raznim političkim i socijalnim pitanjima. Anketa traži, prije svega, precizno određenje populacije koja se ispituje, zatim jednostavna, jasna, nedvosmislena i nesugestivna pitanja, i to mali broj tih pitanja. Pitanja se mogu postaviti pismeno, pomoću otisnutog upitnika, ili usmeno, putem intervjua. Anketa traži da se ispitivanje provede u jednom kratkom vremenskom periodu, jer je flukcija mišljenja nešto što teče i anketa može biti antidatirana, ako je njeno provođenje sporo.
Ova je metoda pouzdana u tolikoj mjeri u kolikoj su mjeri pouzdane same informacije prikupljene tom metodom. U nekim slučajevima pouzdanost informacija može biti potpuna, ali mogućnosti ove metode su najčešće ograničene. Vrijednost ankete je ograničena, jer spoznaje koje nam ona može dati zavise od iskrenosti ispitanika i od njihove sposobnosti da odgovore na postavljena pitanja. Ti odgovori su obično nepotpuni, netačni, jednostrani i subjektivni, a u većini slučajeva anketirani uopće ne odgovaraju na anketne upitnike. Međutim, uz primjeren problem istraživanja, dobro konstruisan i provjeren upitnik, reprezentativan uzorak ispitanika i uz konkretno prikupljanje i prikladnu analizu podataka, anketom se može doći do korisnih podataka o ljudskom doživljaju i ponašanju.
Anketa se oprema šifriranim i izračunljivim oznakama određenih tipova odgovora i tako omogućava istraživačima da brzo i sigurno izračunaju brojnu relaciju, odnosno matematički izraz rezultata ankete. U planiranju i provođenju ankete osobito je važno da se odgovrarajućim matematičkim metodama, zapravo postupcima statističkog računa, obrade dobijeni podaci, kao što je važno i da se u planiranju uzorka, koji će biti ispitan, vodi računa o cjelini populacije koja se istražuje preko tog uzorka i da se uzorak statistički odnosi što vjernije prema toj ukupnoj masi. Ako ispitujemo mišljenje cijele populacije jedne zemlje, ili jednog grada, tada nam uzorak kojeg ispitujemo putem ankete, mora istražiti sve odnose strukture tog stanovništva i to po svim bitnim parametrima koji utječu na stanje mišljenja i stavove populacije. Osnovni parametri su polni, starosni, profesionalni i interesni, te edukacioni parametri, tj. oni koji određuju mjesto svake od tih grupa u strukturi stanovništva u cjelini. Ako se anketa vodi telefonski, tada se mora voditi strogo računa o strukturi vlasnika telefona i u tom smislu korigovati rezultate, jer nikada struktura vlasnika telefona ne izražava i ne preslikava strukturu stanovništva u cjelini. Ove metode su moćne, ali samo ako su primijenjene precizno i u skladu sa svim pravilima koja vrijede za svaku od njih. Ako to nije slučaj, tada one mogu veoma dalekosežno kompromitirati rezultate istraživanja i dovesti do ozbiljnih zabluda o onome što istražujemo.
Anketa
3. Vrste anketa
O tome je li metoda anketiranja “metoda“ ili “tehnika“ u literaturi postoje različita mišljenja. Tako npr. Zvonarević riječ anketa koristi u dva značenja:
Anketa, u širem značenju, označava istraživački postupak kojim se direktno, iz prve ruke, prikupljaju podaci i informacije o ekonomskim, sociološkim, demografskim, psihološkim i drugim osobinama skupine ljudi ili društvene zajednice.
Anketa, u užem značenju, označava samo onaj postupak u toku kojeg se odabranim ispitanicima postavljaju usmeno ili pismeno određena pitanja, na koja oni također usmeno ili pismeno daju odgovore. Nakon toga se odgovori podvrgavaju raznim vrstama kvantitativne, kvalitativne i kauzalne analize.
Prema Vujeviću anketa je posebna metoda za prikupljanje podataka i informacija o stavovima i mišljenjima ispitanika. U širem smislu za njega je anketa svako prikupljanje podataka i informacija uz pomoć postavljenih pitanja. Potrebno je naglasiti da u znanstvenom istraživanju, anketa nije samo postavljanje pitanja i na njih traženje odgovora, već je anketa, prije svega, postavljanje određenih pitanja određenoj i odabranoj vrsti i broju ljudi, na tačno isplaniran način sa svrhom i ciljem, a cilj je dobiti što više istinitih odgovora, odnosno podataka i informacija o predmetu istraživanja. Pitanja se mogu postavljati na različite načine i o različitim temama, pa Vujević u tom smislu razlikuje:
- Anketu u užem smislu. Anketa je pismeno prikupljanje podataka i informacija o stavovima i mišljenjima na reprezentativnom uzorku ispitanika uz pomoć upitnika.
- Intervju. To je vrsta ankete u kojoj se usmeno postavljaju pitanja i daju odgovori.
- Testove. To je specifična vrsta ankete u kojoj se uz pomoć posebno konstruisanih pitanja prikupljaju podaci i informacije o znanju, sposobnostima i interesima ispitanika.
3.1. On – line ankete
On-line anketa je anketa koja se sastoji od jednog ili manjeg broja pitanja, postavlja se na internet stranice pored drugih sadržaja i ispunjava prema nahođenju ispitanika sa ciljem da se u kratkom vremenu ispita mišljenje javnosti (ili nekog njenog dijela) o određenoj temi. Pitanja su jednostavna, kratka i jasna sa ponuđenim odgovorima.
Download rada – preuzmite ceo rad ovde (PDF).