Motorna vozila u Srbiji -2 deo

Industrija motora u Rakovici (IMR)

imrIndustrija motora Rakovica osnovana je 1927. godine. U stvari te godine, na mestu gde se IMR i danas nalazi pocela je izgradnja Industrije aeroplanskih motora, kako je nazvana fabrika za proizvodnju i remont takvih motora. Preduzece je bilo svojina akcionarskog društva koje su osnovali grupa domacih i francuskih kapitalista. Polovinu akcionarskog kapitala uložila je francuska firma Gnome et Rhone iz Pariza, cime je uslovila prodaju licence za proizvodnju avionskih motora. U akcionarskom društvu biliistorijat-1 su i braca Dundjerski na cijem je zemljištu podignuta fabrika u Rakovici. Pored interesa privatnog kapitala, proizvodnja Industrije aeroplanskih motora u Rakovici bila je motivisana i težnjom Kraljevine Jugoslavije da se razvojem sopstvene avionske industrije oslobodi uvoza u ovoj oblasti. Za ovakvu orijentaciju krupne zasluge imali su avijaticari, ratni veterani sa Solunskog fronta. Medju njima posebno se isticao Dimitrije Konjovic, iskusni pilot i još iskusniji biznismen. Do Drugog svetskog rata rukovodio je fabrikom aeroplana Ikarus, prvom takve vrste u Srbiji.
U vreme podizanja Industrije aeroplanskih motora u Rakovici pored Ikarus-a, koji je osnovan 1923. najznacajnija preduzeca avionske industrije na podrucju Beograda bila su Rogožarski, Zmaj, Teleoptik, Mikron i Nestor, koje su bile u rukama privatnog kapitala. Rad Industrije aeroplanskih motora u Rakovici odobren je 20. marta 1928. godine kada su u prostorijama jadransko-podunavske banke usvojena pravila o radu preduzeca. Prema tada važecim propisima o akcionarskim kreditima 18. aprila 1928. godine obrazovan je Upravni odbor fabrike.

Prvi avionski motor

Od francuske fabrike Gnome et Rhone kupljena je licenca za proizvodnju zvezdastih avionskih motora tipa Jupiter od 420/500 KS. Bila je to u stvari, podlicenca engleske firme Bristol u to vreme jednog od vodecih proizvodjaca avionskih motora u svetu. Radi ilustracije, na slici 3. prikazujemo prvi avionski motor proizveden 1929. godine.
Strucnjacima firme je bilo potrebno oko dve godine da prvi u zemlji osvoje proizvodnju avionskih motora. S obzirom na nedostatak tehnickog kadra, složenost proizvodnje i na cinjenicu da se za naše uslove, radilo o pionirskom poduhvatu bio je to krupan uspeh. Prve dve godine avionski motori su sklapani od uvezenih delova, postepeno je osvajana proizvodnja pojedinih delova i sticana dragocena iskustva.
istorijat-2Godine 1929. pocela je proizvodnja kompleksnih motora Jupiter od 500 KS. Ugradjivani su u borbene avione tipa Brege i Potez, koji su se takodje proizvodili u našoj zemlji. Januara 1930. godine, proba motora iz prve serije je pokazala da je u fabrici proizveden avionski motor izvanrednih svojstava. Takve su bile i naredne serije. U proizvodnju motora Jupiter uneto je više modifikacija i tehnickih novina koje je prihvatila i fabrika Gnome et Rhone. Tako je na samom pocetku usvojen princip kojim se IMR i danas rukovodi: težiti stalnom tehnickom usavršavanju i ici korak unapred sa savremenom tehnologijom. Kada je istekao ugovor sa fabrikom Gnome et Rhone i prestale porudžbine, preduzece smanjenim kapacitetom proizvodi rezervne delove i obavlja opravke motora Jupiter. Zbog znacaja Industrije aeroplanskih motora u Rakovici, država 6. novembra 1936. godine nacionalizuje preduzece. Preduzece menja naziv u Industrija Motora Rakovica, ali i dalje zadržava status akcionarskog društva. Iste godine pocinju pripreme za proizvodnju jacih avionskih motora tipa K. Ugradjivani su u lakše bombardere Dorine i Belenheim koji su bili u upotrebi jugoslovenskog vojnog vazduhoplovstva. Pošto su rekonstruisani mašinski kapaciteti, proširena alatnica i izgradjena nova probna stanica, 1937. godine pocela je redovna proizvodnja avionskih motora tipa K 7 od 450 KS, K 9 od 600 KS i NO 14 od 900 KS. Iako se radilo o proizvodnji složenijoj od prethodne, strucnjaci Industrije motora Rakovica uneli su više tehnickih poboljšanja. Narocito su bile zapažene rekonstrukcija radilice motora K 9 i zaptivanje kola kompresora na motoru NO 14. U to vreme fabrika godišnje proizvodi oko 300 avionskih motora. Porast proizvodnje pracen je proširivanjem kapaciteta i podizanjem novih pogona. Osnovana je livnica aluminijumskih legura, bronze i kompozicija za ležajeve sa jamastom peci manjih kapaciteta i završne probne stanice opremljene najsavremenijim uredjajima za probe i ispitivanja avionskih motora. U to vreme, u cilju podsticanja medjusobne saradnje osnovan je savez aeronauticke industrije Jugoslavije. U savezu su pored Industrije motora bili proizvodjaci aviona Rogožarski, Zmaj i Ikarus i proizvodjaci instrumenata i druge opreme, Teleoptik, Mikron i Nestor.

Prvi kamion domace proizvodnje

Prvo motorno vozilo u Jugoslaviji proizvedeno je u Industriji motora Rakovica. Bilo je to 1938. godine kada je proizvodni program fabrike obogacen izradom kamiona Praga RN 8 nosivosti 2.5 tone, po licenci cehoslovacke firme Praga. U prvo vreme vozila se sklapaju od uvezenih delova iz Cehoslovacke, a 1940. pocinje redovna proizvodnja. Sa proširenjem proizvodnje širi se i fabrika: izgradjena je hala II za proizvodnju motora i kamiona, a u aneksu nova upravna kamion-pragazgrada. Osniva se i Industrijska škola internatskog tipa, cine se pristupa strucnom osposobljavanju kadrova. Slomom stare Jugoslavije 1941. godine završava se prva etapa razvoja Industrije motora. Nemci koji su preuzeli upravljanje fabrikom pokušali su upotrebom sile da nastave proizvodnju avionskih motora i kamiona za svoje ratne potrebe, ali u tome nisu uspeli. I pored nedostatka kvalitetnog materijala, savremenih mašina za obradu i izradu alata, 1947. godine osvojena je proizvodnja kamiona, nosivosti 3,5 tone, tipa Praga. Prvi kamion proizveden posle oslobodjenja u IMR-u nazvan je Pionir cime je simbolicno izražena pionirska uloga Industrije motora u jugoslovenskoj automobilskoj industriji. Godine 1947. u Industriji motora proizvedeno je 122 kamiona Pionir, 1948.- 296 , 1949.-318, a 1950. godine 422. U vreme posleratne oskudacije bio je to krupan prilog IMR-a razvoju automobilske industrije i transporta u našoj zemlji. Proizvodnja kamiona u Industriji motora po odluci Ministarstva teške industrije, prestala je 1950. godine. Fabrici TAM u Mariboru ustupljena je konstrukciona i tehnološka okumentacija, alati i steceno iskustvo.

Prvi domaci traktori

Prvi jugoslovenski u1090 traktor proizveden je u Industriji motora 1949. godine. Kao i u proizvodnji avionskih motora i kamiona, fabrika je odigrala pionirsku ulogu u razvoju traktorske industrije u Jugoslaviji. Brži razvoj poljoprivrede, što je neposredno posle rata bio jedan od prioritetnih zadataka, zahtevao je prelazak na intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. traktor-zadrugarMedjutim, to nije bilo moguce bez mehanizacije u kojoj traktor predstavlja glavnu pogonsku i vucnu mašinu. Umesto oslanjanja na uvoz i pomoc sa strane, odluceno je da se ide na razvoj sopstvene proizvodnje traktora. Ne cekajuci na zvanicnu odluku da se ovaj zadatak poveri Industriji motora, grupa inženjera i tehnicara okupljenih u svom Klubu tehnike, pocela je sa pripremama za prelazak na proizvodnju traktora. Ta grupa, zajedno sa strucnjacima iz Glavne direkcije za motore Ministarstva teške industrije, bila je kasnije, kada je i zvanicno odluceno da IMR pocne sa proizvodnjom traktora, glavni nosilac poslova.

Prvi prototipovi traktora Zadrugar T-08 izradjeni su 1949. godine. Proizvedeni prototipovi izloženi su na Zagrebackom velesajmu 1949. godine. Na osvajanje kompletne proizvodnje domaceg traktora cekalo se svega 18 meseci. Prva serija isporucena je poljoprivrednim organizacijama krajem aprila 1951. godine. Radi ilustracije, na slici 5. prikazan je prvi traktor Zadrugar T-08, sa benzinskim motorom. U traktor je ugradjen šestocilindricni benzinski motor koji je serijski proizvodila Industrija motora. Iskorišceni su i upravljac, diferencijal i drugi elementi kamiona. Ova unifikacija motora domaceg kamiona i traktora povoljno je ocenjena, jer je omogucavala lakše održavanje i obezbedjenje rezervnih delova. Zakljucno sa 1954. godinom, proizvedeno je 2.520 traktora, Zadrugar T-08.

Za brži razvoj poljoprivrede na krupnim gazdinstvima bili su neophodni traktori vece snage. Glavna direkcija za motore Ministarstva teške industrije odlucila je da se od italijanske firme Ansaldo otkupi licenca traktora gusenicara TCA 60 i 70. Montaža je poverena Industriji motora što je bila još jedna potvrda poverenja u IMR. Zadatak je uspešno izvršen, jer su prvi gusenicari montirani 1950. godine. Godine 1955. proizvodnja ovih traktora je preneta Industriji 14 oktobar iz Kruševca. Zakljucno sa 1955. godinom, u Industriji motora montirano je 1209 traktora Ansaldo TCA 60 i 70.

… Nastavice se

Autor: Prof. dr Miroslav Demic, dipl. inž., akademik


Izvor: Net Auto